Na međunarodnoj konferenciji *20th CIRP International Conference on Intelligent Computation in Manufacturing Engineering* (CIRP ICME ’26), održanoj na Ischiji u Italiji, sudjelovala je naša istraživačica i doktorandica Tesa Herceg te predstavila istraživanje provedeno u sklopu projekta INSIGHT (*Intelligent data models for the production and recycling of battery cells*), na kojem surađuju Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i Centar kompetencija za baterijske članke (BCCC) BMW Grupe.
Konferencija CIRP ICME ’26 okuplja istraživače i stručnjake iz industrije iz cijelog svijeta kako bi predstavili i raspravljali o napretku u računalnim metodama, strojnom učenju, simulacijama i pristupima temeljenim na podacima, a koji se primjenjuju u suvremenom proizvodnom inženjerstvu. Tehnički program konferencije obuhvatio je širok raspon tema, od inteligentnog upravljanja procesima i predviđanja kvalitete do digitalnih blizanaca i održive proizvodnje.
Tesa je svoj rad predstavila u sesiji posvećenoj pristupima temeljenima na podacima u proizvodnji, točnije u sesiji o proizvodnji baterija.
Njezin rad, naslovljen *Machine Learning-Based Prediction of Electrolyte Wetting Rate in the Lithium-ion Battery Cell Filling Process* (Predviđanje brzine močenja elektrolitom u procesu punjenja litij-ionskih baterijskih članaka primjenom strojnog učenja), bavi se fazom punjenja i močenja elektrolitom, što predstavlja kritičan i dugotrajan korak u proizvodnji litij-ionskih baterijskih članaka. Ravnomjerno i potpuno močenje slojeva elektroda elektrolitom ključno je za postizanje visoke kvalitete članka i njegovih elektrokemijskih svojstava, no taj je proces teško izravno izravno pratiti i kontrolirati.
Rad predlaže primjenu strojnog učenja za predviđanje brzine močenja elektrolitom na temelju stvarnih proizvodnih podataka. Brzina močenja određuje se iz procesnih mjerenja pomoću jednadžbe temeljene na Washburnovom modelu, a ulazne značajke uključuju karakteristike elektroda i namotaja (tzv. *jelly roll*) iz prethodnih faza proizvodnje, kao i parametre procesa punjenja za koje je metodom planiranja eksperimenta (DoE) utvrđeno da imaju najveći utjecaj. Uspoređeno je više modela strojnog učenja, pri čemu su najbolje rezultate postigli modeli *Random Forest* i *Gradient Boosting*, s vrijednošću faktora determinacije R² ≈ 0,88. Analiza važnosti značajki pokazala je da su duljina elektrode, promjer namotaja i tlak punjenja najutjecajniji čimbenici koji određuju brzinu močenja. Ovi nalazi pridonose boljem razumijevanju procesa punjenja i mogu smanjiti potrebu za ponavljanjem eksperimentalnih istraživanja.
Ovi rezultati predstavljaju dodatan doprinos glavnom cilju projekta INSIGHT – razvoju inteligentnih podatkovnih modela koji podržavaju i optimiziraju svaku fazu proizvodnje i recikliranja baterijskih članaka. Uz znanstveni program, konferencija je pružila brojne prilike za umrežavanje i razmjenu znanja među istraživačima, profesorima i stručnjacima iz industrije, nudeći vrijedan uvid u najnovije trendove i otvorene izazove u području inteligentne proizvodnje.
