Ivana Lučića 5, Zagreb
+ 385 99 6750 305
crta@fsb.hr

Projekti

Ovdje se mogu pronaći sve informacije vezane za naše projekte na kojima radimo. Sa prvim projektom smo počeli još 2006. godine, a od tada smo ih prijavili još 11.

Projekti na kojima trenutno radimo su:

Završeni projekti su:

INSIGHT: Inteligentni podatkovni modeli za proizvodnju baterijskih ćelija

INSIGHT: Cooperation project between BMW Group and University of Zagreb CRTA – FSB. Official start of the project is 1.1.2024. and is estimated to last at least three years.

The BMW battery cell production depends on multiple thousands of parameters. A more precise understanding of the interrelationships between these product and process parameters is a major challenge and an indispensable basis for increasing quality, reducing costs, and ensuring the competitiveness of battery cell production.  
The aim of the INSIGHT research project is to investigate the relationships between the product and process parameters and to model them causally. Machine learning, statistical, or AI-based prediction models will be tested to map the production process interrelation of major parameters. All three phases of the production process: electrode manufacturing, cell assembly, formation and aging, are planned to be investigated. 

Istraživanje i razvoj inteligentne modularne platforme za upravljanje end2end logističkim procesom

Naziv projekta
Istraživanje i razvoj inteligentne modularne platforme za upravljanje end2end logističkim procesom

Lokacija projekta
Zagreb

Vrijeme trajanja projekta
08/2020 – 08/2023

Odgovorna osoba – uloga
doc. dr. sc. Marko Švaco
Financijska vrijednost projekta (HRK)
16.645.846,33

Udio financijskih sredstava za FSB (HRK):
6.043.623,45

Izvor financiranja (naziv donatorske organizacije)
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta RH, “Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja – faza II”

Ciljevi i rezultati projekta

Cilj ovdje predloženog projekta je razviti inteligentnu modularnu platformu za upravljanje logističkim procesima, koja se sastoji od dva ključna modula:

  • sustav za real-time analizu i upravljanje logističkim procesima baziran na umjetnoj inteligenciji,
  • sustav za koordinaciju i upravljanje autonomnim robotima u skladištu u swarming modelu.

ASAP – Autonomous System for Assessment and Prediction of Infrastructure Integrity

Naziv projekta
Autonomous System for Assessment and Prediction of Infrastructure Integrity

Lokacija projekta
Zagreb

Vrijeme trajanja projekta
20.12.2019. – 19.12.2022.

Službena web-stranica
asap-project.com
Ukupna vrijednost projekta (HRK)
7.199.141,25

Odgovorna osoba – uloga
doc. dr. sc. Marijana Serdar – voditeljica projekta
doc. dr. sc. Marko Švaco – voditelj istraživačke skupine na FSB-u

Izvor financiranja (naziv donatorske organizacije)
Europski fond za regionalni razvoj

Ciljevi i rezultati projekta

Kako bi se osiguralo racionalnije, plansko održavanje prometne infrastrukture te minimalizirao rizik od katastrofalnih posljedica rušenja građevina nužan je razvoj inovativnih rješenja u području održavanja građevina prometne infrastrukture. Cilj projekta ASAP je razviti sustav za autonomni pregled i predviđanje integriteta prometne infrastrukture, kao dio inteligentnih transportnih sustava i logistike (PTPP 3) za održavanje cestovne i željezničke infrastrukture, praćenje i upravljanje. Sustav uključuje autonomno provođenje eksperimentalnih ispitivanja materijala i konstrukcije uz pomoć robota i bespilotne letjelice, bežično prikupljanje podataka u realnom vremenu, a potom post procesno povezivanje rezultata eksperimentalnog ispitivanja i numeričkih modela za procjenu uporabnog vijeka i preostale nosivosti konstrukcija, te pohranjivanje podataka u veliku bazu podataka za krajnje korisnike.

Prema Tehničkom propisu za građevinske konstrukcije, vremenski razmak između redovitih pregleda ne smije biti duži od 5 godina za mostove i druge inženjerske građevine, a utvrđivanje činjenica provodi se vizualnim pregledom, mjerenjima, ispitivanjima te uvidom u dokumentaciju građevine, uređaja i opreme. Klasična metoda provođenja redovitih glavnih pregleda je:

  • nesigurna za ispitivače – povećan sigurnosni rizik osoba koje vrše pregled i povećan sigurnosni rizik korisnika građevina prometne infrastrukture, nelagoda ocjenjivača zbog prometa koji se odvija po mostu tijekom rada, osvijetljenost površine koja se pregledava, nedostupnost dijelova građevine i utjecaj vjetra, kiše i ostalih klimatskih čimbenika;
  • nekonzistentna među različitim ispitivačima – s obzirom da ne postoji protokol pregleda i korištenja dobivenih eksperimentalnih parametara, procjena uporabnog vijeka i nosivosti ovisi o osposobljenosti i znanju osobe koja provodi preglede, pri čemu se ispitivači često mijenjaju uslijed pravila javne nabave ;
  • ekonomski neefikasna – zahtjeva skupu mehanizaciju ili montažu pomoćne skele za pregled teško dostupnih mjesta, veliki broj radnih sati, zatvaranje prometnih traka ili cijele prometnice što predstavlja velike indirektne troškove;
  • ekološki neodrživa – korištenje teških kamiona i dizalica, sječa drveća za potrebe pristupu elemenata, bušenje betonskih valjaka.

Navedeni nedostatci trenutnog, klasičnog pregleda konstrukcija prometne infrastrukture predstavljaju izazov i motivaciju za razvoj autonomnog sustava za pregled građevina prometne infrastrukture. Kako bi se razvio sustav kao proizvod visoke dodane vrijednosti i usluge temeljene na znanju potrebno je udruživanje tri interdisciplinarne ekspertne skupine, te razvoj tri aspekta sustava ASAP:

  1. Protokol za brzu i efikasnu ocjenu stanja materijala i konstrukcija te predviđanje uporabnog vijeka i procjenu nosivosti konstrukcija, razvijen od strane Građevinskog fakulteta (GF), koji postaje certificirani ASAP trening program za osposobljavanje ispitivača građevina prometne infrastrukture,
  2. Konceptualni prototip autonomnog robotskog sustava za ispitivanje materijala i konstrukcije, baziran na robotu i bespilotnoj letjelici, razvijen u suradnji Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) i Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER),
  3. Prikupljanje ispitnih podataka i povezanost s modelima te spremanje u obliku dostupnom upraviteljima prometne infrastrukture, razvijeno od strane Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), s konceptom sustava alarmiranja nacionalnih tijela sigurnosti, ako tijekom određenog vremenskog perioda izostane reakcija upravitelja prometnom infrastrukturom koja dovodi do ugrožavanja sigurnosti sudionika u prometu.

IamRONNA – Intelligent autonomous mobile RONNA

Naziv projekta
IamRONNA – Intelligent autonomous mobile RONNA

Lokacija projekta
Zagreb

Vrijeme trajanja projekta
15.10.2019 – 31.7.2021
Ukupna vrijednost projekta (HRK)
400.000

Odgovorna osoba – uloga
Prof. dr. sc. Bojan Jerbić – voditelj projekta

Izvor financiranja (naziv donatorske organizacije)
Zaklada Adris, program „Znanje i otkrića“

Ciljevi i rezultati projekta

Cilj projekta je razviti autonomnu mobilnu platformu s navigacijskim mogućnostima za premještanje medicinskog robota RONNA unutar kirurškog odjela, na siguran način s obzirom na bolničko osoblje koje može doći u direktan kontakt s mobilnom platformom. Navigacija mobilne platforme oslanjat će se na raznovrsne 2D i 3D senzore i upravljačko računalo integrirano u mobilnoj platformi. Na taj način mobilna platforma ne zahtjeva dodatne orijentire poput linija ili laserski reflektirajućih oznaka za kretanje.

Primarna svrha dodatka autonomne mobilne platforme je povećana autonomije robotskog neurokirurškog sustava RONNA u nemedicinskim rutinskim poslovima. Dodatkom autonomnih funkcija omogućiti će se autonomna inicijalizacija i predoperativna dijagnostika sustava u prostoru za pohranu, te autonomno kretanje kroz prostore operacijskih sala i pozicioniranje u položaj spreman za početak operacije prema ranije definiranom planu ili uputama medicinskog osoblja. Osim pripreme, autonomne funkcije uključivati će i operacije autonomne vožnje sustava u skladišni prostor, automatskog praćenje stanja baterija i automatsko punjenje na predviđenoj jedinici. Primjenom autonomne mobilne platforme eliminirat će se potreba za ručnim transportom robotskog sustava, otvarajući mogućnost za usklađivanje rada i kretanja platforme s planovima operacijskih zahvata, bez potrebe da medicinsko osoblje vodi dodatnu briga o robotskom sustavu van operacijske sale.

Osim za primarnu svrhu primjene na neurokirurškom sustavu RONNA, ovakva autonomna mobilna platforma može se jednostavno adaptirati za druge primjene u medicinskim okruženjima ili ostalim prostorima s posebnim higijenskim zahtjevima ili zahtjevima za sterilnost.

IHRA – Inovativna hrvatska rješenja za globalnu automobilsku industriju

Naziv projekta
Inovativna hrvatska rješenja za globalnu automobilsku industriju

Lokacija projekta
Zagreb

Vrijeme trajanja projekta
09.03.2018. – 09.03.2021.

Program
EFRR – Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja
Ukupna vrijednost projekta (HRK)
53.932.261,39

Udio EU u financiranju projekta (HRK)
22.992.245,35

Odgovorna osoba – uloga
Zoran Legac

Naziv prijavitelja
Feroimpex automobilska tehnika d.o.o.

Identitet projektnih partnera
Fakultet strojarstva i brodogradnje

Ciljevi i rezultati projekta

Projekt je nastao kao rezultat potrebe unapređenja proizvodnog procesa u tvrtci Feroimpex automobilska tehnika d.o.o. obzirom na stalne cjenovne pritiske kupaca gotovih proizvoda tvrtke s jedne strane te dobavljača metalnih šipki i otkivaka s druge strane. Kako bi se proizvodni proces optimizirao i time omogućila konkurentnija proizvodnja, identificirana su dva osnovna problema u proizvodnom procesu koja sprečavaju daljnji napredak tvrtke i jačanje cjenovne i kvalitativne konkurentnosti tvrtke na tržištu:

  • lomljenje i manipuliranje čeličnom strugotinom koja u znatnoj mjeri utječe na skraćeni vijek upotrebe CNC strojeva te visoke troškoveodržavanja tehnologije
  • sporost i visoki udio ljudskog rada u proizvodnom procesu zbog kontrole kvalitete svakog pojedinačnog proizvoda budući se u proizvodnji metalnih automobilskih dijelova (u slučaju Feroimpex automobilske tehnike d.o.o. ležajeva) zahtjeva 100% točnost u mjerenju izrađenih metalnih izradaka.

Opći cilj projekta jest doprinijeti jačanju konkurentnosti proizvođača metalnih izradaka u autoindustriji, dok su sprecifični ciljevi:

  • izrada prototipa nove tehnologije lomljenja metalne strugotine u automatiziranoj proizvodnji metalnih izradaka kao rezultat provedenih postupaka istraživanja i razvoja
  • izrada prototipa nove tehnologije i novog procesa preciznog mjerenja metalnih izradaka kao rezultat provedenih postupaka istraživanja i razvoja.

Shodno tome, svrha projekta je provođenje istraživanja i razvoja s ciljem konstrukcije, razvoja i izrade prototipa dvaju inovativnih tehnoloških rješenja:

  • Inovativna tehnologija lomljenja metalne strugotine koja nastaje u postupku prerade čelika za potrebe automobilske industrije (posebice kada je riječ o tipovima metala 100CrMnSi6-4 te 100Cr6)
  • Inovativna tehnologija preciznog mjerenja metalnih izradaka nastalih kao rezultat proizvodnog procesa u metaloprerađivačkoj industriji.

Istraživanje i razvoj će kroz tri godine zajednički provoditi stručnjaci s Fakulteta strojarstva i brodogradnje te zaposlenici korisnika.

Realizacijom ovog projekta postoji potencijal nastanka nove gospodarske grane koja će biti rezultat postojećih zajedničkih industrijskih elemenata tj. integraciju istraživanja i razvoja, inženjeringa i izgradnje proizvodnih kapaciteta koji će podržavati razvoj inovativne tehnologije.

CRTA – Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije

Naziv projekta
Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije

Lokacija projekta
Zagreb

Vrijeme trajanja projekta
1.6.2018. – 1.12.2021.

Operativni program
Konkurentnost i kohezija

Ukupna vrijednost projekta (HRK)
37.954.365,00
Iznos koji sufinancira EU (HRK)
36.994.416,32

Odgovorna osoba – uloga
Prof. dr. sc. Bojan Jerbić – voditelj projekta

Voditelj projekta/konzorcija ili vodeći partner
Fakultet strojarstva i brodogradnje/Bojan Jerbić

Izvor financiranja (naziv donatorske organizacije)
Europski fond za regionalni razvoj

Ciljevi i rezultati projekta

Osnovni cilj projekta CRTA je uređenje prostora, opremanje i osnivanje Regionalnog centra izvrsnosti za robotske tehnologije koji će biti referentni centar za istraživanja, razvoj i implementaciju robotskih sustava na području Republike Hrvatske.

Širi cilj projekta CRTA je osigurati vrhunske radne i obrazovne uvjete za znanstvenike, studente strojarstva, inženjere i medicinsko osoblje, a istovremeno služiti kao poligon za razvoj, ispitivanje i usavršavanje robotskih primjena, uključujući sljedeće:

  • poboljšanje uvjeta za transfer tehnologije i znanja na gospodarstvo
  • poboljšanje uvjeta za stvaranje suradnje između Fakulteta strojarstva i brodogradnje i gospodarstva
  • modernizacija i razvoj znanstveno-istraživačke infrastrukture
  • unapređenje uvjeta studiranja na Visokom učilištu
  • modernizacija i proširenje infrastrukture i nastavnog programa Fakulteta strojarstva i brodogradnje

Aktivnosti Centra bit će usmjerene prema istraživanju i razvoju naprednih robotskih primjena u proizvodnji i medicini, gdje tradicionalnu automatizaciju i ljudski rad trebaju zamijeniti fleksibilni, svestrani i adaptivni robotski sustavi.

Kontakt osoba za više informacija – funkcija:

Filip Šuligoj – asistent voditelja projekta Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije

Marko Švaco – asistent voditelja projekta Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije

Stranica operativnog programa iz kojeg je sufinanciran projekt:

https://europski-fondovi.eu/program/europski-fond-za-regionalni-razvoj

NERO – Neurokirurški robot

Naziv projekta
NERO – Neurokirurški robot

Lokacija projekta
Zagreb

Vrijeme trajanja projekta
1.10.2017. – 30.09.2021.

Program
Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja

Ukupna vrijednost projekta (HRK)
20.986.521,54 kn
Iznos bespovratnih sredstava
15.486.641,92

Odgovorna osoba – uloga
INETEC d.o.o., Sandra Perica Cvjetko, mag. ing. el.

Voditelj istraživačke grupe na FSB-u
prof. dr. sc. Bojan Jerbić

Izvor financiranja (naziv donatorske organizacije)
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)

Ciljevi i rezultati projekta

Glavni cilj projekta je doprinos porastu inovacijske konkurentnosti hrvatske robotike i razvoju medicinske tehnologije na globalnoj razini – između ostalog, i razvoj inovativnog robotskog sustava NERO za izvođenje neurokirurških zahvata

Očekivani rezultati uključuju:

  • Demonstriran tehnološki koncept u laboratorijskom okruženju
  • Prototipiziran robotski sustav NERO spreman za komercijalnu primjenu
  • Rezultati istraživanja i razvoja diseminirani i predstavljeni poslovnoj, znanstvenoj te široj zainteresiranoj javnosti.

Voditelj projekta je tvrtka INETEC d.o.o., a partneri na projektu su KBD i FSB.

ACRON – A new concept of Applied Cognitive RObotics in clinical Neuroscience

Naziv projekta
A new concept of Applied Cognitive RObotics in clinical Neuroscience

Lokacija projekta
Zagreb

Vrijeme trajanja projekta
1.9.2014. – 31.8.2018.

Službena web-stranica
www.acron.fsb.hr

Program
HRZZ istraživački projekt
Iznos projekta (HRK)
814.827,77

Iznos (kojeg je dala donatorska organizacija)
814.827,77

Odgovorna osoba – uloga
Prof. dr. sc. Bojan Jerbić – voditelj projekta

Voditelj projekta/konzorcija ili vodeći partner
Fakultet strojarstva i brodogradnje/Bojan Jerbić

Izvor financiranja (naziv donatorske organizacije)
HRZZ – Hrvatska zaklada za znanost

CRTA – Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije – priprema dokumentacije

Naziv projekta
Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije – priprema dokumentacije

Lokacija projekta
Zagreb

Program
EFRR – Europski fond za regionalni razvoj

Iznos projekta (HRK)
210.000,00
Iznos (kojeg je dala donatorska organizacija)
210.000,00

Odgovorna osoba – uloga
Prof. dr. sc. Bojan Jerbić – voditelj projekta

Voditelj projekta/konzorcija ili vodeći partner
Fakultet strojarstva i brodogradnje/Bojan Jerbić

Izvor financiranja (naziv donatorske organizacije)
EFRR – Europski fond za regionalni razvoj

RONNA – Robotska neuronavigacija

Naziv projekta
RONNA – Robotska neuronavigacija

Lokacija projekta
Zagreb

Vrijeme trajanja projekta
1.12.2014. – 1.4.2016.

Službena web-stranica
www.ronna-eu.fsb.hr

Program
EFRR – Europski fond za regionalni razvoj

Iznos projekta (HRK)
3.698.461
Sufinanciranje od strane Prijavitelja (u HRK)
3.143.691

Šifra projekta
RC.2.2.08-0012

Odgovorna osoba – uloga
Prof. dr. sc. Bojan Jerbić – voditelj projekta

Voditelj projekta/konzorcija ili vodeći partner
Fakultet strojarstva i brodogradnje/Bojan Jerbić

Izvor financiranja (naziv donatorske organizacije)
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR); Vlastita sredstva; Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske

Ciljevi i rezultati projekta

Osnovni cilj projekta Ronna je razvoj suvremenog sustava robotske neuronavigacije iz eksperimentalne istraživačke robotske stanice u visoko-tehnološki komercijalizirani proizvod za izvođenje neurokirurških operacija.

Širi cilj projekta Ronna je inovacijom i istraživačko-razvojnim aktivnostima povećati dodanu vrijednost i konkurentnost robotskog sustava za primjenu u neurokirurgiji kroz suradnju javnog visokog učilišta i poslovnog sektora te potaknuti komercijalizaciju rezultata istraživanja.

Robotski sustav Ronna za primjenu u neurokirurgiji, razvijen na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u suradnji s Kliničkom bolnicom Dubrava, sastoji se od dvije robotske ruke s ukupno 13 stupnjeva slobode gibanja. Roboti su u stanju obavljati različite izravne ili pomoćne kirurške zahvate s točnošću navigacije oko ciljne točke u skladu s zahtjevima neurokirurške prakse ili bolje. Razvijeni dvoručni neurokirurški sustav Ronna omogućuje fleksibilnu i pouzdanu primjenu, koja se temelji na inteligentnom upravljačkom sustavu koji osigurava intuitivnu interakciju s kirurškim timom i nove praktične mogućnosti u odnosu na postojeća rješenja kirurških robota. Rezultat projekta je proizvod doveden do komercijalne razine kroz unaprjeđenje istraživačke opreme potrebne za daljnja istraživanja, usluge projektiranja i izrade vanjskog izgleda robotske stanice, optimizacije programskog dijela, provedenih kliničkih ispitivanja i promidžbe proizvoda. Projekt je pozitivno doprinio najviše medicinskom osoblju, a zatim korisnicima javnog zdravstvenog sustava, znanstvenicima i stručnjacima koji sudjeluju na projektu, te zaposlenicima poduzetnika partnera.

Ciljevi ovog istraživačkog i razvojnog projekta bili su usmjereni prema suvremenim zahtjevima u proizvodnji, gdje tradicionalnu automatizaciju i ljudski rad trebaju zamijeniti fleksibilni, svestrani i adaptivni robotski sustavi. Rezultat projekta su razvijeni agenti koji kontinuirano primjenjuju aktivnu percepciju, učenje, planiranje i kolaborativno djelovanje, stalno redefinirajući znanje i implicitno programirane algoritme, implementirajući svojevrsne kognitivne karakteristike. Kognitivni okvir temelji se na percepciji (kamere, senzori, senzori sile i momenata, senzori dodira, itd.), učenju i agentnoj arhitekturi.

Primjena robota u neurokirurgiji – RONNA

Naziv projekta
Primjena robota u neurokirurgiji – RONNA

Lokacija projekta
Zagreb

Vrijeme trajanja projekta
1.4.2011. – 31.12.2013.

Program
TEST

Iznos projekta (HRK)
3.000.000,00
Iznos (kojeg je dala donatorska organizacija)
3.000.000,00

Odgovorna osoba – uloga
Prof. dr. sc. Bojan Jerbić – voditelj projekta

Voditelj projekta/konzorcija ili vodeći partner
Fakulter strojarstva i brodogradnje/Bojan Jerbić

Izvor financiranja (naziv donatorske organizacije)
Hrvatski institut za tehnologiju

Ciljevi i rezultati projekta

Cilj projekta bio je provesti istraživanje i razvoj pretkomercijalnog prototipa robotske stanice za primjenu u neurokirurgiji. Projekt je uspješno završen, a tražena preciznost, funkcionalnost i pouzdanost su postignuti i dokazani kroz predklinička ispitivanja. Inovativni doprinosi projekta su:

  • razvoj novih upravljačkih modela za interaktivno djelovanje robota u operacijskoj sali
  • razvoj sustava robotske neuronavigacije (za preciznu lokalizaciju pacijenta)
  • oblikovanje specifičnih instrumenata za robotsku primjenu u neurokirurgiji
  • istraživanje novih postupaka u neurokirurškoj praksi temeljenih na primjeni robota

RONNA je izniman tehnologijski interdisciplinarni projekt temeljen na najvišim dosezima suvremene znanosti i tehnike. U odnosu na ostale neurokirurške robotske projekte, RONNA se uglavnom razlikuje po tome da koristi dvije standardne robotske ruke koje međusobno surađuju (većina postojećih neurokirurških robota, koji su još uvijek u eksperimentalnoj primjeni, oslanjaju se na vlastita specifična i skupa robotska rješenja uglavnom temeljena na konvencionalnim upravljačkim principima). RONNA je posebna po tome što koristi napredne inteligentne upravljačke metode te ostvaruje jednostavnu i intuitivnu komunikaciju s kirurgom. Zato kirurg ne treba mnogo znati o robotici niti se opterećivati tehničkim detaljima. Komunikacija s robotom izvodi se putem vizualne ili fizičke interakcije, ili pak bežično putem bežičnih dlanovnika ili tableta. Npr. pri izmjeni instrumenata na robotu dovoljno je laganim pritiskom ruke robota dati do znanja robotu da se želi izmjena i on će automatski otpustiti instrument i na isti način prihvatiti novi. Svaka neželjena kolizija s okolinom zaustavit će robota bez posljedica.

Sustav lociranja i naplate u odnosu na vrijeme provedeno u određenoj aktivnosti

Naziv projekta
Sustav lociranja i naplate u odnosu na vrijeme provedeno u određenoj aktivnosti

Lokacija projekta
Osijek/Zagreb

Vrijeme trajanja projekta
1.12.2009. – 28.2.2012.

Program
TEST

Iznos projekta (HRK)
2.301.580,00
Iznos (kojeg je dala donatorska organizacija)
2.301.580,00

Odgovorna osoba – uloga
Prof. dr. sc. Bojan Jerbić – suvoditelj projekta

Voditelj projekta/konzorcija ili vodeći partner
Elektrotehnički fakultet Osijek / Slavko Rupčić

Izvor financiranja (naziv donatorske organizacije)
Hrvatski institut za tehnologiju

Ciljevi i rezultati projekta

Projektom će se razviti sustav koji će omogućiti lociranje objekata u prostoru i efikasno naplaćivanje usluga prema vremenu provedenom na određenim mjestima ili prema prijeđenom putu. Tehnička podloga projekta su tehnologije video nadzora. Nakon što se odredi GPS pozicija parkiranog vozila i ustanovi se njegova njegova registracijska oznaka, podaci se putem web servera šalju na daljnje procesuiranje. Kompletna mrežna komunikacija između udaljnog servera i drugih komponenti sustava bazira se na mrežnim uslugama.

IGRAMO – Improving grasping methods based on observations

Naziv projekta
IGRAMO – Improving grasping methods based on observations

Lokacija projekta
Stockholm/Zagreb

Vrijeme trajanja projekta
1.2.2009. – 1.2.2011.

Program
Unity through knowledge fund (UKF)

Iznos projekta (HRK)
458.934,00
Iznos (kojeg je dala donatorska organizacija)
458.934,00

Odgovorna osoba – uloga
Prof. dr. sc. Bojan Jerbić – suvoditelj projekta

Voditelj projekta/konzorcija ili vodeći partner
KTH Royal Institute of Technology / Danica Kragić

Izvor financiranja (naziv donatorske organizacije)
UKF grant

Ciljevi i rezultati projekta

Glavni cilj projekta IGRAMO (Improving GRAsping Movements by predictions based on Observation) bio je usmjeren na projektiranje i razvoj autonomnog robotskog sustava za rukovanje objektima. U takvom sustavu, virtualni robotski agent uči kako manipulirati različitim objektima promatranjem čovjeka pri rukovanju istim skupom objekata. U okviru projekta su razvijene nove upravljačke paradigme, zasnovane se na konceptima višeagentih sustava (MAS) za koordinaciju robotske ruke s višeprstom hvataljkom. U projektu su prsti i globalna kamera modelirani kao nezavisni racionalni autonomni agenti koji zajednički rade na koordinaciji i planiranju kretanja u diskretnom prostoru stanja. Prsti primjenom različitih koordinacijskih i suradničkih tehnika (npr. koordinacijski grafovi, metode pregovaranja i rješavanja konflikata), surađuju s ostalim prstima hvataljke i s globalnom kamerom u realizaciji zadaće: donoseći konveksan objekt manipulacije od početne do ciljne pozicije, okružujući ga, hvatajući ga i prevozeći ga na koordinirani i suradnički način, te u isto vrijeme izbjegavajući prepreke koje se nalaze na putu. Primjetno je poboljšanje učinkovitosti izvršavanja zadataka hvatanja. Razvijena MAS paradigma obećava određene pogodnosti ne samo pri upravljanju višeprstim hvataljkama, nego i cijelim proizvodnim sustavima sačinjenim od robota i manipulatora.

Automatska montaža dvoručnim robotom

Naziv projekta
Automatska montaža dvoručnim robotom

Lokacija projekta
Zagreb

Vrijeme trajanja projekta
2008-2010

Program
Tehnologijski projekt

Iznos projekta (HRK)
3.725.000,00
Iznos (kojeg je dala donatorska organizacija)
3.725.000,00

Odgovorna osoba – uloga
Prof. dr. sc. Bojan Jerbić – voditelj projekta

Voditelj projekta/konzorcija ili vodeći partner
Fakultet strojarstva i brodogradnje/Bojan Jerbić

Izvor financiranja (naziv donatorske organizacije)
Hrvatski institut za tehnologiju

Ciljevi i rezultati projekta

Ciljevi ovog istraživačkog i razvojnog projekta bili su usmjereni prema suvremenim zahtjevima u proizvodnji, gdje tradicionalnu automatizaciju i ljudski rad trebaju zamijeniti fleksibilni, svestrani i adaptivni robotski sustavi. Rezultat projekta su razvijeni agenti koji kontinuirano primjenjuju aktivnu percepciju, učenje, planiranje i kolaborativno djelovanje, stalno redefinirajući znanje i implicitno programirane algoritme, implementirajući svojevrsne kognitivne karakteristike. Kognitivni okvir temelji se na percepciji (kamere, senzori, senzori sile i momenata, senzori dodira, itd.), učenju i agentnoj arhitekturi.

Autonomna višeagentska automatska montaža

Naziv projekta
Autonomna višeagentska automatska montaža

Lokacija projekta
Zagreb

Vrijeme trajanja projekta
2006. – 2010.

Program
Znanstveni projekt

Iznos projekta (HRK)
346.328,30
Iznos (kojeg je dala donatorska organizacija)
346.328,30

Odgovorna osoba – uloga
Prof. dr. sc. Bojan Jerbić – voditelj projekta

Voditelj projekta/konzorcija ili vodeći partner
Fakultet strojarstva i brodogradnje/Bojan Jerbić

Izvor financiranja (naziv donatorske organizacije)
MZOS – Minsitarstvo znanosti obrazovanja i sporta

Ciljevi i rezultati projekta

Ciljevi projekta Autonomna višeagentna automatska montaža bili su usmjereni razvoju naprednih upravljačkih algoritama i njihovoj implementaciji pri rješavanju kompleksnih montažnih zadataka, izvodeći ih višerobotskim sustavima organiziranim u autonomnoj višegentskoj strukturi. Rezultati projekta su programska rješenja za upravljanje složenim višerobotskim sustavom, temeljene na najnaprednijim i originalnim upravljačkim paradigmama, a to su:

  • osmišljena je i realizirana metoda za istodobno planiranje kretanja dvaju robota koji dijele radni prostor
  • osmišljen je i implementiran model višeagentnog upravljanja sustavom robota temeljen na PTP principu usluga i lokalne kalibracije
  • poboljšana je metoda prostorne lokalizacije objekata primjenom strojnog vida potpomognutim laserom
  • predložen je model kontekstualnog shvaćanja radne okoline zasnovan na ontološkom pristupu i probabilističkim mehanizmima zaključivanja
  • izveden je niz originalnih konstrukcijskih i tehničkih rješenja potrebnih za trans-platformsku integraciju sastavnih dijelova sustava


Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Izradu internetske stranice je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Fakulteta strojarstva i brodogradnje.